Search Results
1314 results found with an empty search
- Toe tatala faigamalaga fa'avaomalo a Niu Sila ia Iulai.
12 Me 2022 Ua fa’amaonia ele taitai ole malo o Niu Sila le fa'amoemoe olea toe tatala ai ana faigamalaga fa'avaomalo mo le lalolagi ile masi o Iulai i le aso 31. Na taua ele tamaitai palemia ia Jacinda Adern ole masina o Oketopa na fa'amoemoe e tatalaina ai ana tuaoi fa'avaomalo ae peitai olea ua toe tu'u mai i luma ile masina o Iulai. Ole vaega mautinoa lava olea fa'amoemoe olea tatalaina mo so'o se visa lava, e aofia ai Turisi, tagata faigaluega, o ‘aiga ma fanau a’oga. Ua fa'alia ai nei le viia ai nei e toatele o tagata tafafao aemaise o aiga ma uo ole faaiuga ale tamaitai palemia ile toe tatalaina ai o ana tuaoi faavaomalo. O Niu Sila ole tasi le o atunuu ole lalolagi na matua tele lona afaina ile fa'amai aemaise lava ole tulaga ile tamaoaiga. E fa'aluiloa lenei fuafuaga ale faigamalo a Jacinda Adern ae ua maea foi ona fa'aluiloa le fuafuaga ale faigamalo ale tamaitai palemia o Samoa ia Fiame Naomi Mataafa mole masina o Aukuso ma Setema e toe tatalaina ai tuaoi fa'avaomalo mo tagata tafafao maimoa mai ma aiga o lo'o fia Malaga mai I Samoa poo le Malaga atu foi I fafo atu ole atunuu.
- Taliaga i Puipa'a se ta'avale masalomia le saoasaoa.
12 Me 2022 I le taeao ole aso Tofi 12 Me 2022 ile pisi male mase'ese'e ole ala tele na tulai mai ai se fa'alavelave tau ta'avale I Puipa’a ile atu Faleata. Ise molimau ase tasi na iai ile taimi lea, e fai sina saoasao tele ole taavale lea na mafua ai ona tulai mai le fa'alavelave ma ta'avalevale ai. Molimauina e fai sina mase'ese'e tele ole auala tele, fa'amaonia mai foi eleo iai se isi ua maimau se soifua ae nao nai manu’a olo'o aafia ai e sa Malaga atu I lenei ta’avale. Ole ituaiga ole taavale ole Toyota Hiace lanumoana. I lenei tausaga sa maitaina aio le fa'atupulaia ai pea o fa'alavelave tau ta'avale afi i luga ole alatele ma maimau ai le soifua. O fa'amaumau lava olo'o fa'amauina ole ave ta'avale fa'atamala male saoasaoa aemaise ole tagofia ai ole avamalosi. O lo'o fautuaina pea ele matagaluega o leoleo le atunu'u ave ta'avale ina ia fa'aeteete ona ua iai foi Samoa i vaitau susu ma timuga ma olo'o maitauina ai le mase'ese'e ole auala tele.
- Fa’alauiloa le fa’ailoga(LOGO) male sini ‘autu ole 60 tausaga ole tuto’atasi.
12 Me 2022 O le afiafi ole Aso Lulu 11 o Me 2022 na fa'ailoaina aloa’ia ai le fa’ailoga male sini autu ole fa'amanatuina ole 60 tausaga talu ona tutoatasi Samoa mai i pulega faakolone ile 1962. I lea sauniga sa auai sui ole malo i le Palemia ma le Kapeneta, Ao ole Malo, Fa'amasino Sili, Sui o malo mai fafo ma le mamalu o le atunuu sa auai e molimauina lea sauniga taua. Ole tamaitai palemia na saunia le lauga autu e tatala ai le fa'amoemoe ma fa'alauiloa ai lenei fa'ailoga ma lona sini autu. Ole sailia ose faailoga mole 60 tausaga a Samoa sa fa'asalalauina fa'alauaitele I soo se isi e mafai ona ia tusia ina ua maea ai ona fili tupe toa le kapeneta ile sini autu ole fa'amoemoe mole tutoatasi a Samoa ile masina o IUNI i lona aso 1. E 59 sui na talosaga pena fa'aulu atu a latou ata(logo) ile komiti ma latou sa fa'amasinoina lea tauvaga ina ia tusa ai ma alafua sa fa'ataoto ai. E $5000 le fa'ailoga tupe e tatau ona maua ina ele tagata olea manumalo ilea tauvaga ile fa'amaoniga ale Kapeneta. O sini autu la na fa'ataoto fa'atasi mai male fa'ailoga ua manumalo I lona fa'amatalaina: O lo'o atagia ai le Savaliga a Samoa, i le afuafua mai o le sailiga o lona Malo Tutoatasi, e pei o le Mau a Tumua ma Pule. O le uiga lea o le mua tosi tasi paepae o lo'o i le fuainumera ‘60’. O lanu ua fa'aaogaina, o lo'o atagia ai lanu o lo tatou Tagavai – lanu mumu, pa’epa’e ma le lanu moana. O lo o atagia mai foi i le Faailoga lo tatou fa'atuatuaga fa'akerisiano i le maliu ma le toetu o lo tatou Faaola o Iesu Keriso, e pei fa'asinoina e fetu e lima; O lo'o momoli mai e mamanu le vaaiga e foliga o ni tamatama’i lima, o le ata manino lea o le fusia o tagata uma i le loto e tasi, ae lautua i le alofa, feoeoea’i ma le fetausia’i, o loo folau ai pea Samoa i le filemu e oo mai i le asō. Ma ole sini autu ua faamatalaina ai lenei faailoga ole ‘FOLAU MALE FA’ATUATUA’, saunoa le tamaita palemia o Samoa ia Hon Fiame Naomi Mata’afa ile taua ole folauga a Samoa sa amata mai ai le 1962 seia oo mai ile taimi lenei, ile fa'atuatua o tuaa na latou fianuina se salotoga mo Samoa. Ile faaiuga ole fa'amasinoga na autasi ai le komiti ile filifiliina ai lea ole kamupani Samoa i Niu Sila e pulea foi e tama fanau a Samoa le BLUWAVE SAMOA ina ia faaaogaina lana fa'ailoga male sini autu e avea ma ata fa'ailoga ole fa'amanatuina ole 60 tausaga ole tutoatasi a Samoa ua faamoemoe mole aso 1 o Iuni 2022. Ole pule ole kamupani ale Bluwave Samoa ia Misa Peter Anae sa ia talia ina le faailoga tupe $5000.
- “ASO MO LE OLA LELEI O LA’AU I LE LALOLAGI”
Press Release: MAF Samoa ASO TOFI 12 ME 2022 E MUAMUA ONA ‘OU FA’AFEILOA’I ATU I LE PAI’A MA LE MAMALU O LE TATOU ATUNU’U O LO’O FA’AFOFOGA MAI LENEI FA’ASALALAUGA I LENEI ASO. AFIO LE AFIOGA I LE AO MAMALU OLE MALO MA LE MASIOFO, AFIO LE AFIOGA O LE PALEMIA MA LE KAPENETA, FA’APEA FO’I VAEGA ESEESE O ITUTINO FA’AFETAU AGAI O LE MALO O SAMOA. MALO LAVA LE SOIFUA MA LE ONOSA’I I LAVASIGA I FEA’U MA TIUTE SA FEAGAI AI AUA LE TAUTUAINA O AIGA, NU’U MA EKALESIA. Ae o lenei fa’asalalauga e fa’apitoa mo le fa’amanatuina o le aso mo le Ola Lelei o La’au i le Lalolagi (International Day of Plant Health) . O le fa’amoemoe lenei sa amata ona fa’amanatuina i le tausaga 2020, sa fa’atinoina ai le tele o polokalame e fa’alauiloa ai le taua tele o le puipuia ole ola lelei o laau ma ua atofaina ai e le Fa’alapotopotoga mo Meataumafa ma Fa’atoaga a Malo Aufatasi, po’o le FAO, le aso 12 o Me i tausaga taitasi e aloaia ai le fa’amamaluina lenei aso fa’apitoa o le ‘Ola Lelei o La’au i le Lalolagi’ (International Day of Plant Health). E pei ona outou silafia ma tatou iloa uma, o la’au o le fa’avae lea o le ola o meaola uma i totonu o le lalolagi ma e maua mai ai le tele o a tatou meataumafa fa’apea le okesene o lo’o manavaina ina ia tatou maua pea le ola i aso uma. E lē gata i lea, o fefa’ataua’iga o lo’o fai nei i la’au ma oloa e maua mai i la’au aemaise mai i fua o fa’ato’aga, o lo’o maua mai ai tupe e fa’amoemoe iai le tele o isi atunu’u. O le mafua’aga lea o le agaga ta’atele lea e fa’apea, o la’au o le fa’amoemoega autu ma le taua lea mo le ola o le tagata ma ana atina’e aua e maua ai le mau i meataumafa, mea’ai paleni ma se olaga tamao’aiga. Ua manino nei i le soifuaga i aso nei, o le ola lelei o la’au e le o se mea tatou te tu’ufau iai pe lē āno iai. E mafua lea ona o le taimi nei, ua atili fa’ateteleina le lamatia o la’au i fa’ama’i, manu ma meaola fa’alafuā, pe’a fa’atusatusa i aso ua mavae. O se fua aoaotetele e fa’apea e tusa ma le 40 pasene o la’au e toto mo meataumafa i le lalolagi e fa’atama’ia e fa’ama’i i tausaga ta’itasi. O le tele o oloa fela’ua’i i va o atunu’u ma le femalagaa’i solo o tagata e asiasi ma faiga pisinisi i le lalolagi ua avea ma auala e sosolo fa’aafi ai le pepesi o fa’ama’i ua fa’atamai’a ai laa’u o le lotoifale o meataumafa ma fa’ato’aga fa’apea le si’osi’omaga. O le mea lea e tatau ai ona tatou gaioi ma galulue vave ina ia puipui tatou. O nisi fa’afitauli ua tula’i mai i le taimi nei, o suiga o le tau ua fa’atama’ia ai le si’osi’omaga ma a’afia ai le tele o isi meaola e iai lo latou aoga i le soifua o tagata ma le ola o meatoto. Afai ‘ae fa’atama’ia e fa’ama’i ma lē toe mafai ona ola se itu’aiga la’au toto i luga o le foga’ele’ele ‘ae o se la’au e fa’amoemoe iai meataumafa, o lona uiga o le a tatou le toe maua lea meataumafa. O le fa’ata’ita’iga lata mai o le Talo Niue ma le Talo Manu’a na fa’atama’ia e le lega i le tausaga 1994. E tele fa’ama’i ma manu ma meaola fa’alafua o la’au na sao mai i totonu o Samoa ‘ona o le tatou fa’atamala i aso ua mavae; e aofia ai; • le manu ‘ai niu; • fa’ama’i o fa’i e iai le lau sului ma le lau feti’iti’i; • sisi Aferika; • lega o le talo; • ma le tele o fa’ama’i o fuala’au faisua ma la’au taumafa mata. Ua tele nei ni tausaga o galue malosi le tatou Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva ina ia puipuia Samoa mai le ulufale mai o fa’ama’i, manu ma meaola fa’alafua. O lo’o fa’avae lea galuega i le ausia o ta’iala ma tulafono mo le saunia o la’au e fa’amoemoe mo le fe’avea’iina fa’avā-o-malo. O nei ta’iala o lo’o fa’amalosia i lalo o le Feagaiga Fa’avāomalo mo le Puipuiga o La’au o le International Plant Protection Convention po’o le IPPC. E taua tele lo tatou galulue fa’atasi e taofia le fa’aulufale mai o fa’ama’i, manu ma meaola fa’alafua ma lo latou sosolo atu i fanua fou. Aemaise i tatou ia e aofia ai le malo, le aufaifa’ato’aga ma isi e a’afia i le tau’a’aoina o la’au ma oloa e maua mai i la’au ina ia taunu’u i le fale’oloa po’o le maketi, e iai le ‘aufaipisinisi ma le ‘au la’uoloa. O le taunu’uga lelei e maua mai ai o le fa’asaoina lea o meataumafa ma tupe gau. O se fa’amoemoega ua tino mai le fa’amaoniga lea o le Aso mo le Ola Lelei o La’au i le Lalolagi ina ia si’itia le silafia o le lautele o le tatou atunu’u i le taua o le ola lelei o la’au e pei ona fa’asilasila aloa’ia e le Fa’alapotopotoga mo Meataumafa ma Fa’atoaga a Malo Aufa’atasi o le Lalolagi, mo le tausaga 2020. E iai ni polokalame ma fuafuaga o lo’o saunia mo le fa’alauteleina o le sini o le fa’amoemoe, e lē gata i isi atunu’u o le Pasefika ae fa’apea fo’i tatou i Samoa nei. Oute vala’aulia i tatou uma tatou te auai i ia polokalame ma avea i tatou ma amepasa o lenei fe’au taua ina ia salalau atili atu lona taua i isi. O lo’o taulamua le tatou Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva i lalo o le tagavai ‘puipui la’au, puipui le ola’ ma o lo’o talosaga atu tatou te galulue fa’atasi mo le ola lelei o la’au, puipui le tamao’aiga mai le ele’ele o lo’o fa’amoemoe iai aiga ma nu’u i tua, aemaise e maua ai tupe ma meataumafa. O tatou uma e mafai ona tatou fesoasoani i le galuega. Tautuana ma i tatou uma: fa’aēteēte lou malaga mai atunu’u i fafo ma aumai laau po’o ni fatu la’au e toto e aunoa ma le silafia e le tatou Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva, po’o le lē uia o auala o le tulafono. Manatua e mafai ona molia ai ‘oe, ae o le mea e pito sili ona leaga, e mafai ona fa’aulufale mai ai fa’ama’i i totonu o le tatou atunu’u. O le isi fa’aēteētega o le lafo mai lea i le meli o la’au po’o ni fatu laau e toto. E tatau lava ona logo le tatou Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva mo se fautuaga aua tasi lea auala e mafai ona fa’aulufale mai ai fa’ama’i i totonu o si tatou atunu’u. Ia manuia le fa’amanatuina o lenei aso o le Ola lelei o La’au i le Lalolagi ! Soifua ma ia Manuia!
- Toe fa’aauau poloaiga mo faalavelave tutupu faafuasei mole isi 4 vaiaso.
Ua toe fa’aauau nei le iai pea o Samoa I Poloaiga o fa’alavelave tutupu fa’afuase’I epei ona sa faamautinoa mai nei ise poloa’iga mai I lana afioga ilea o ole Malo tutoatasi o Samoa le afioga ia Tuimalealiifano Vaaletoa Sualauvi II. E tusa ai ma lenei poloaiga ua fa’apea mai: “ O a’u o Tuimalealiifano Vaaleto’a Sualauvi II, ole ao ole malo Tutoatasi o Samoa, ina ua uma ona felogona’ male Kapeneta e ala ile FK(22) 16 ua fa’amalieina tu’utu’uga e fa’apea, ose faalavelave tupu fa’afuase’I mamafatu ua oo mai e avea ma ala ole’a ono lamatia ai le saogalemu poo le olaga tau le tamaoaiga, soifua maloloina male tamaoaiga o Samoa, ma olea UA OU FA’AALIA MANINO atu ai: UA IAI NEI SAMOA ISE TULAGA O FA’ALAVELAVE TUTUPU FA’AFUASE’I, e fa’aauau le faamamaluina mai ile Aso 9 Me 2022 se’ia oo atu ilea so 5 o Iuni 2022.” O le taimi nei oloo iai Samoa ile laasaga 2 poo le lanu moli, ma oloo tele lava nisi o sa ma vavao ua tatala talu ona maea le toe teuteuina ole laasaga 2 lenei. Ua iai foi se faamoemoe mole malo o Samoa ole’a mafai ona tatala ana tuaoi faavaomalo ile masina o Aukuso male masina o Setema. E o’o mai ile taimi nei ua oo atu ile 11,045 le aofai o tagata Samoa ua aafia ile koviti 19 talu ona aafia le atunuu ile faamai, ae ua 82, 612 suega poo test ua maea ona fai. Oloo fautuaina pea e le matagaluega ole soifua maloloina le tausisia pea o puipuiga faasoifua maloloina epei ole fai ole talifofga, nonofo vava ae maise ole fai o tui puipui.
- LE FAALAUILOAINA O LE FAAILOGA MA LE SINI AUTU O LE 60 TAUSAGA O LE MALO TUTOATASI O SAMOA
SAUNOAGA AUTU: AFIOGA I LE TAMAITAI PALEMIA MO LE FAALAUILOAINA O LE FAAILOGA MA LE SINI AUTU O LE 60 TAUSAGA O LE MALO TUTOATASI O SAMOA Lumā maota o le Maota o le Malo FMFMII - Eleele Fou Aso Lulu, 11 Me – 5.00 i le afiafi Samoa Government Press Release Lau Susuga i le Taitai o le Sauniga – Lau Susuga Mariota Siaea; Lau afioga i le Ao Mamalu o le Malo ma lau Masiofo; Lau afioga i le Sui o le Fono a Sui Tofia; Lau afioga i le Sui Palemia ma Minisita o le Kapeneta, faapea Minisita Lagolago; Lau afioga i le Faamasino Sili, ma Alii ma Tamaitai o le Faamasinoga; Lau afioga i le Fofoga Fetalai ma Sui Mamalu o le Palemene; Members of the Diplomatic Corps; Faauluuluga o Matagaluega ma Faalapotopotoga Tumaoti; Susū Taitai o Ekalesia ua o tatou mafuta; Le paia sauo’o o Samoa mai ona ao seia o’o i ona i’u, ua potopoto i lenei afiafi, ma le faafofoga tapuai mai a le atunuu. E faatalofa atu, faamalo le soifua, ma le lagi e mamā. Ua faaifo nei le na’aloa i lona taogā mutia lelei, ina ua gāfoa le ata o ta’uleleia, e faafeiloa’i mālama o matagofie. Aua sa o tatou taumate i le ete, pe tua ma ni ā la tatou folauga e faafeiloai le 60 tausaga o lo tatou Malo Tutoatasi. Peitai o le afiafi nei, o lea ua saunoa le Susuga i le Taitai o le sauniga, e molimoli la tatou faafetai se’i sula le alofa tunoa o lo tatou Atua, aua o lea ua toe o se aga ona tatou aulia lea o le Aso 1 Iuni e faailogaina ai le 60 tausaga, talu ona ia tōina mai lo tatou tofi e ala i lo tatou Malo Tutoatasi, e pulea ma faafoe e tatou lava. Ia foi le viiga i le Atua e faavavau. O le afiafi nei, ua tatou molimauina ai le taunuuga o le filifiliga sa gafa ma le Komiti o Tapenaga o le Tutoatasi, mo se Faailoga ma se Sini Autu e ‘au’au i ai le faamanatuina o le 60 Tausaga o lo tatou tutoatasi. O le mau a le atunuu, e tele aso ae lē lau aso, e lasi foi taeao, ae lē lau taeao. O lo tatou aulia manuia o lo tatou 60 tausaga, o se matatia iloga lea o lo tatou tala faasolopito. E le gata i le tatou savaliga mai le tele o lu’itau sa muai asaina e o tatou tuaā, na mua i malae e momoli le tatou mau mo lo tatou tutoatasi, ae faapea foi i le faasolosolo mai o le atiaeina o le Malo ma le atunuu, i le va feagai ai ma isi Malo o le Pasefika ma le lalolagi atoa. O vala tupito ia, na finagalo ai le Kapeneta e tauala mai i le Komiti o Tapenaga o le 60 Tausaga o le Tutoatasi, ina ia iloilo ma fili tupe toa se Faailoga ma se Sini Autu, e taula i ai le faamanatuina o le 60 tausaga o lo tatou Malo tutoatasi. O le faamoemoe maualuga o lenei fuafuaga, ina ia tāpā le filigā mafua lelei a le atunuu, e faisao ai i le auau o le tapenaga, aemaise le toe tepa i tua i lenei savaliga umi, ma le agai atu i le lumanai. O le ala lea sa faasalalau faalauaitele ai i le tulaga faatauvā le avanoa mo soo se tagata Samoa o loo alala i Samoa nei ma soo se itu o le lalolagi, e tuuina mai lo latou sao. E 59 le aofai o talosaga sa tuuina mai ina ua tapunia le tauvaga, ona galulue ai lea o le Komiti e iloilo talosaga, e tusa ma alafua sa faataoto e togi i ai lenei tauvaga. Sa faatulaga ai foi ma faamaonia e le Kapeneta le faailoga tupe e SAT$5,000 e tuuina i le talosaga o le a manumalo. O se taimi āmulī e pei ona faatulaga atu i le polokalame, ona faailoa lea o le Faailoga ma le Sini Autu ua filifilia. I le aotelega o le faamatalaina o le Faailoga, ua faatulagaina e faapea; O loo atagia ai le Savaliga a Samoa, i le afuafua mai o le sailiga o lona Malo Tutoatasi, e pei o le Mau a Tumua ma Pule. O le uiga lea o le mua tosi tasi paepae o loo i le fuainumera ‘60’. O lanu ua faaaogaina, o loo atagia ai lanu o lo tatou Tagavai – lanu mumu, pa’epa’e ma le lanu moana. O lo o atagia mai foi i le Faailoga lo tatou faatuatuaga faakerisiano i le maliu ma le toetu o lo tatou Faaola o Iesu Keriso, e pei faasinoina e fetu e lima; O loo momoli mai e mamanu le vaaiga e foliga o ni tamatama’i lima, o le ata manino lea o le fusia o tagata uma i le loto e tasi, ae lautua i le alofa, feoeoea’i ma le fetausia’i, o loo folau ai pea Samoa i le filemu e oo mai i le asō. O vala autu ia o loo mamanuina ai le Faailoga ma taunuu ai i le filifiliga o le Sini Autu mo le faamanatuina o le 60 tausaga o lo tatou Malo Tutoatasi e fa’apea, “ Folau ma le Faatuatua” . O le folauga a Samoa mai nei atuvasa e tele sa o tatou asaina talu mai le 1962, e i ai le talitonuga, ana tatou le folau ma le faatuatua i le Atua, ma lalafo uma o tatou faamoemoega ia te Ia, e faatonu folau mai, tatou te lē aulia lo tatou 60 tausaga. O la tatou folauga foi e faaauau i le lumanai, tatou taofi faatasi, ua na’o le Atua tatou te faatuatuaina, na te taitaia Samoa ma lona Malo i le manuia ma le saogalemu. I lo’u tulaga faataitaifono o le Komiti o Tapenaga, ou te fiafia e faalauiloa aloaia le Faailoga ma le Sini Autu ua filifilia ma ua manumalo i le tauvaga, o se kamupanī mai Niusila a tamafanau a Samoa, ae o loo i ai foi lo latou lālā i Samoa nei, ua faaigoaina - O le BLUWAVE SAMOA. E avea foi lenei laolao e momoli atu ai le faafetai tele i a i latou uma na resitala ma tuuina mai a latou tapenaga mo le tauvaga. E tele le oa ma le sosia o mafaufauga ma faaupuga sa matauina e le Komiti, na atagia mai i nei tapenaga. O le faitau a le atunuu i faigāmea i le tai, ‘e lē mua uma ni va’a’, ae lē itiiti le faafetai i lo outou sao tāua, e ala i lenei faamoemoe sa taumafai i ai le Komiti. O’u te faailoa atu foi, o lenei Faailoga ma le Sini Autu, o le meatotino a lo tatou Malo, ma ua resitalaina faaletulafono. O tulaga masani faaletulafono e ao ona mulimulitaia, pe afai e fia faaaogaina e nisi lenei faailoga ma le sini autu. O le mea lea, ou te fiafia e faasilasila atu i le paia o lenei sauniga ma le faafofoga maimoa tapuai mai a Samoa, ua tatalaina nei le Faailoga ma le Sini Autu mo le faailogaina o le 60 Tausaga a lo tatou Malo Tutoatasi. O lenei faamoemoe ua tamua ai tapenaga ma polokalame uma ua fuafuaina mo le tausaga atoa, mo le faamanatuina o lo tatou Tutoatasi mai i le aso 1 Iuni, 2022, seia aulia le aso 31 Me o le 2023. Ia faamanuia mai le Atua i lenei afiafi, ma ia tumau pea lona filemu ma lona agalelei, aemaise o lana faamalologa mo Samoa. SOIFUA MA IA MANUIA
- Fa’amaonia aso e toe a’e ai aoga uma ile masina o Me 2022.
11 Me 2022 Ua tapena le ofisa o a’oga e toe amatalia aoga a le fanau I Kolisi ma aoga tulagalua talu ona tapunia ona ole faamai ole Koviti-19. Ise faatalanoaga I luga ole telefoni ale BluTv male alii Minisita o Aoga Taaloga ma Aganuu ia Seuula Ioane na I fa’amanino ai se fuafua ale matagaluega o a’oga ile toe tatalaina ai o a’oga ile masina lenei o Me 2022 e amata mai ilea aso 16 seia o'o atu ilea aso 24 o Iuni. Ole fuafuaga la ile toe tatalaina o aoga a fanau ile atunuu e iai ona aiaiga ua va'avaai toto’a lava iai le matagaluega ina ia mafia lava ona mataituina le fa'amai male tulaga ma’ale’le olo’o iai nei le atunu’u. O fuafuaga fa'ataatitia ale ofisa, ua iai le fa'amoemoe olea amatalia ona tatala fa'asolosolo mai I vasega maualuluga epei ole tausaga 13 sei fa'asolo mai lava I vasega laiti ile vaitau o Iuni ole tausaga nei. Ole tu'ualalo ale alii Minisita I le fa'ataunu'uina olenei fuafuaga e tatau lava ona tu'u atu pea i a'ao o puleaoga ma pulega o aoga taitasi aso e talafeagai lelei ona amatalia ai aemaise ai lava o aoga Ekalesia ma aoga tumaoti. Ole tatalo ale alii Minisita o Aoga , Ta'aloga ma Aganuu e tatau pea ona ave le faataua I puipuiga lautele e ala ile nonofo vava, ole faia o talifofoga aemaise ole mautinoa ua maea ona faia tui puipui ole Koviti 19.
- “E le’i faia se feagaiga ole faaleleiga ile faamasinoaga poo le palemene” Laauialemalietoa
11 Me 2022 Ile polokalame ale BluTV male afioga ile taitaifono ole vaega faaupufai ole Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi ia Laaulialemalietoa sa fesiligia ai lona finagalo e tau faamalamalama le mataupu oloo finauina nei ina ua fesiligia le saofaga ai o nisi o sui faipule ale maota ma o sui foi mai ile vaega faaupufai e Puipuia Aia Tatau a Tagata poo le HRPP, le afioga ile taitai ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi male tofa ia Lealailepule Rimoni Aiafi. O le mataupu lenei ina ua tagi le vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi ile faamasinoga e tusa ai ma amioga le migao a sui nei ale HRPP sa taumaualaloina ai galuega ale faamasinoga. Ile maea ai ole faamasinoga sa aumai ai le faaiuga e faamaonia aepeitai e leai ni faasalaga. Ile faaiuga ale faamasinoga maualuga sa fesiligia ai loa le toe agavaa ai o nei sui faipule mo nofoa ole palemene. Olea sa faapena ona tuuina ai se tusi poose tagi tusitusia ase tasi o sui faipule o ia foi ole sui Palemia le afioga ia Tuala Iosefo Ponifasio e tusa ai ma tulafono tumau ole maota I tulaga o amioga tauoloa, lea sa ia fesiligia ai le toe agavaa ai o sui e toalua nei pea afai olea ua faamaonia o laua soligatulafono. Ae peita’I olea foi ua maea ona tali fuaitau le vaega oloo tetee poo sui ole HRPP le susuga ia Tuila’epa Sailele Malielegaoi male Tofa ia Lealailepule Rimoni Aiafi, ma oloo teena ai lea tulaga faatasi ai male fesiligia ai ole feagaiga sa faia ile faaleleiga (HARMONY AGREEMENT) ile va o vaega faaupufai e lua. Ole feteenaiga la lenei ilea lava mataupu sa fesiligia ai le afioga ile taitaifono ole vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi isona finagalo. “Ole feagaiga lea sa fai, sa fai I fafo atu ole palemene ma fafo atu ole faamasinoga. “ Ole talitonuga ale afioga ile taitaifono ole vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi le susuga ile Laaulialemalitoa Leuatea Polataivao Schmidt ole feagaiga lea na faia ina ia fai ai se leleiga ia ave ai I tua nisi o mataupu ole sa fela’ua’I ai, ia ma tulaga sa iai ole sue ai ele isi vaega faaupufai o leisi vaega faaupufai. Ole faai’uga la olenei mataupu lea sa o’o ai lava ina ave I tua a latou tagi I vaega faaupufai uma e lua. Saunoa le susuga ile Laaulialemalietoa, ole tulaga aloa’ia lava ia ole fa’amasinoga e le aiaina e ni tulaga faa vaega faaupufai, ole tagi sa faia ele vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi sa tuuina atu ile faamasinoga, ma sa tuuina atu foi e faia ai loa le galuega ale faamasinoga. Ole faaleleiga sa faia I tua ile va o vaega faaupufai ele’I taliaina ele faamasinoga ona e le mafai ona aumai se feagaiga I tua e taofia ai se tagi ua maea ona tuu atu ile faamasinoga aemaise ai o tulaga sa faia lea e fa’asaga ile faamasinoga a Samoa ma fesiligia ai ana galuega. Ile saunoaga a Laaulialemalietoa ile polokalame masani male BluTV ile afiafi ole Aso Lua 10 o Me 2022, na ia taua ai ole faaiuga sa tuuina mai ele faamasinoga e faamaonia soligatulafono ina ua maea ona faamaualalo sui e toa 8 e faasaga iai le tagi ale itu tagi. Ae peitai e le avea lena ma tulaga e taofia ai le finagalo ole Fofoga Fetalai ole Maota male Palemene.
- O ai ole’a saofa’I ile nofoa o Gagaifomauga 2? : Faigapalota laitiiti ia Iuni.
10 Me 2022 Ole fesili lenei ele’I talia ile taimi lenei mole Itumalo o Gagaifomauga 2 ina ua toe agai ai le itumalo e faasauni lana faigapalota laitiiti ile masina fou-Iuni 6 2022. Ole nofoa ole itumalo o Gagaifomauga numera 2 ua avanoa nei ina ua tuumalo lo latou sui faipule sa filifilia mai ina ua maea le faigapalota tele a Samoa ile tausaga ua tea 2021. Ole afioga ia Vaele Paia’aua Iona Sekuini o ia lea sa tulai mai ile tofi ole itumalo, ole Paiaaua e iai nisi o tofiga faapalemene sa tofia ma galue ai o iai ina ua maea ona faatautoina. O nei tofiga e aofia ai le avea ai ose Minisita lagolago mole Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva,aemaise ole tofia ai o ia e avea ma Taitaifono ole komiti o Tupe. Ile faasilasilaga mai ile ofisa ole Komesina o Faigapalota ua faalauiloa mai ai le aso male masina olea faataunuuina ai le faigapalota laitiiti alea itumalo. Ole aso Faraile 3 Iuni 2022 olea faia ai le Faiga Palota laitiiti ae ole Aso Gafua 6 Iuni 2022 e faatino ai loa le faiga palota laitiiti. Ile faasilasilaga mai ile Komesina o faigapalota, oloo taua ai: E tusa ai male Poloaiga mole Faiga Palota Laitiiti mai le Fofoga Fetalai ole Fono Aoao Faitulafono ilea so 20 o Aperila 2022 ma vaega 148(22), 149(1) male 149(3) ole tulafono o Faiga Palota 2019, ua tuuina atu ai nei le Faasilasilaga ole Faasalalauga ole Faiga Palota Laitiiti mole filifilia ose sui Usufono ole Palemene mole Itumalo Palota o Gagaifomauga 2. O le aso Tofi 12 o Me 2022 e tatala ai le faauluina o suafa o sui tauva ae tapunia ilea so Faraile 13 Me 2022 ile 12pm ile aoauli. Ole aso ua atofa e faagata ai le toe faaui I tua o filifiliga o Sui Tauva ole Aso Faraile 20 o Me 2022 ile 12pm ile aoauli. E lei mautinoa ma iloa poo ai ni sui olea tauvava ilea faiga palota laitiiti mole itumalo o Gagaifomauga 2 ae poo a foi vaega faaupufai ole’a tauva ai.
- Faafetaia e Saanapu le Malo ile lagolagoina o taumafaiga ale aufaifaato’aga.
I le aso Toonai 7 o Me 2022 ao lumana’I ai le Aso Sa o tina, sa tapenaina ai ele asosi o le au fai faiva ma le aufai faatoaga mai ile afioaga o Saanapu, Safata ia le latou faaaliga o fua o faatoaga ma atinae tau lafumanu e taua ole TALOMUA lea na faataunuuina ile maketi I Fugalei. Olenei faamoemoe ua leva ona tuupoina ele asosi e faataunuuina ile vaitaimi tonu lea ole Aso Sa o tina ile pisi ai ole au fai faatau mo tapenaga aua lea aso faamanatu ile atunuu. Na ta’ua e le failautusi ole Asosi ia Taelega Toma ise pepa o faamatalaga mai ile Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva, olenei faamoemoe sa tapenaina ile 4 masina talu ai. E lei faaitiitia le agaga faafetai ale asosi ile lagolago ale malo o Samoa aemaise lava ole Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva ona ole faamaite mea lelei ma le toe lalagaina mai pea o nei faaaliga o faatoaga. Ole Minista o Faatoaga ma Faigafaiva ia Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt sa lauga e faafetai ma ave foi le faamalo ile au fai faatoaga mai le afioaga o Saanapu ona ole faatunuuina olenei faamoemoe matagaofie. Ole faamalosiau ale alii Minisita ile aufai faiva male au fai faatoaga ina ia ave pea lo latou faamuamua I atinae e mafia ona fesoasoani ai I aiga ma maua ai nisi faamanuiaga. Sa ia faailoa foi le taua ole galueaina ole eleele male fagotaina o gataifale ina mafia ona fesoasoani ai pea ile faatumauina o tupe maua mo o aiga, aemaise ole faatumaina pea ona maua e Samoa ole soifua maloloina lelei mai I taumafa oloo maua mai I tua maota ma tualaoa. E silia male luasefulu itumalo ma afioaga oloo ua faatulagaina le faataunuuina oa latou faaaliga TALOMUA mai ilenei masina seia oo atu ile masina o Iuni ole tausaga nei 2022. Ose tasi o vaega taua sa saunoa iai le Minisita o Faatoaga ole fuafuaga lea mo atina’e o itumalo e faatupeina ai atinae tau amata mole au fai faiva male aufaifaatoaga o fua faaeleeleaga ma lafumanu ile isi tala faatatau ole tupe 2022-2023. Na faamtuuina atu foi ele Matagaluega fatu laau, ma mea faigaluega e faaaogaina ele aufai faiva male aufau faatoaga ile asosi ole Island Farmers and Fishers Association I Saanapu.
- ‘Galulue mo le manuia sa lilo’ Saanapu and Safata Talomua
MAF Samoa Press Release On Saturday morning 7th May 2022 before Mother's Day, the Island Farmers and Fishers Association from the village of Saanapu, Safata hosted their Talomua at the Fugalei market. The event was timely as the public were busy shopping for Mother’s Day. According to Mr. Taelega Toma, the secretary of the Association, they have been planning for this event four months ago. The president, Mr. Leaana La who spoke on behalf of the Association thanked the Government for supporting their Talomua. The Honourable Minister of Agriculture and Fisheries, Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt in his remarks, thanked and congratulated the association for hosting a successful event. He encouraged the farmers and fishers to prioritize development for the benefit of their families and communities. He also stressed the importance of investing in agriculture and fisheries in order to sustain income, food and nutrition security. At the moment, there are more than twenty communities and districts who have scheduled to host their Talomua events from now until June 2022. The Hon. Minister highlighted the Government’s planned District Development Funding Scheme which will be effective in the next financial year (2022-2023). This Scheme will further assist the development of our farmers and fishers at the grassroots level of each community. The Ministry assisted through the provision of coconut seedlings and fruit trees, packets of vegetable seeds as well as some farming tools and equipment for the farmers and fishers of the Island Farmers and Fishers Association.
- Siitia ile luasefulua tagata maliliu ile Koviti-19 I Samoa.
09 Me 2022 Ua faamaonia ele matagaluega ole soifua maloloina le siitia ai pea o le fuainumera o tagata maliliu I Samoa ile siama poo le faamai ole Koviti 19 talu ona mama I tua. Ise ripoti lata mai nei I totonu ole 48 mai ile Matagaluega ole soifua maloloina oloo faamauina ai e toa 267 gasegase fou ua faamauina I le 48 itula talu ai, mai ilea fuainumera e toa ono oloo faanofoesea ai nei totonu ole faalema’I o Tupua Tamasese Meaole I Motootua. Ole to’alua ua faaopoopo atu nei I latou ua maliliu ile faamai ose alii 36 tausaga le matua ole soifua e le’i iai ni ona ma’i tumau ma e leai ma sona tui o le Koviti - 19 ua fai mase tinā 94 tausaga e leai ni ona gasegase tumau ma e le’i faia fo’i ni ona tui puipui o le Koviti – 19. Ua tuuina mai ai fo’I ni fa’amaisega ma fa’amafanafanaga mai ile Matagaluega mo nai ‘āiga ma fanau pele o i latou ua māliliu. Taua ele Matagaluega ole soifua maloloina talu ai ona o le fa’aaloalogia ma le amana’ia o tau ‘āiga o e ua māliliu, ua le mafia ai ona latou tuuina mai ni isi faamatalaga faaopoopo e uiga iai latou ua maliliu. Oloo ua fautuaina ai pea le mamalu lautele o le atunu’u ina ia aga’i e faia tui puipui o le Koviti – 19 auā na’o le pau lea o le puipuiga sili mo le atunuu lautele e tete’e atu ai i le Koviti – 19. Aemaise ole faamalosia ai ole nonofo vava male faia o talifofoga isoo se nofoaga faitele. Ua oo atu le fuainumera o tagata Samoa ua aafia ile Koviti talu ona pepesi ile masina o Mati ile 10, 850.