top of page

Search Results

1314 results found with an empty search

  • USD $1,000 i le tama ta’alo ma le USD $40,000 na foa’i e Samoa i Amerika i le Manu Samoa 7.

    30 Aukuso 2022 O se taimi muamua lenei ua maua ai e tama ta’alo a le Manu Samoa ta’ito’a fitu ma le ‘au atoa se meaalofa tupe ma i tagata Samoa o lo’o aumau i atunuu i fafo. I le mae’a ai o le ta’amilosaga o le taitoafitu na faia i le laumua o Amerika i Los Angeles, na faia ai se fiafia ma se fa’atasiga a tagata Samoa ma le Au lagolago o lo’o aumua i Amerika e tali ai le au Manu Samoa ta’ito’a fitu ma le pulega ina ua mae’a ta’amilosaga a le HSBC i le lakapi ta’ito’afitu o le 2022 lea ua taualuga ai i Amerika. Na amata lenei fa’atasiga i le sauniga lotu ona fa’apena lea ona momoli le fa’amalo o tagata Samoa i Amerika i le faiaoga ulu le susuga ia Muliagatele Brian Lima aemaise o le pulega ma le ‘au atoa ona o le lotonuu ma le onosa’i i le tau’aveina o le tagavai o Samoa. I lenei fa’atasiga na amatamea ai i le tufatufaina o le ta’i tasi le afe tala tupe Amerika i tama ta’alo uma ta’itoatasi fa’apena fo’i ma le pulega atoa. O lenei meaalofa na saunia e le fa’alapotopotoga o tagata lagolago Samoa i Amerika. O le naunauta’iga a le mamalu o Samoa o lo’o alala i Amerika ina ia taui le ta’utiga o alo ma fanau sa o latou tau ina le taua i le tau’ave ina o le igoa o Samoa i le lalolagi atoa e tauala atu lea i fa’agatama o le lakapi. Saunoa se tasi o sui, “O le seleni lenei, o le tupe lava a outou e le’o se tupe a le Iuni Lakapi” Na molimauina fo’i le alofa tula’i o tamali’i, ae o alo foi ma fanau Samoa o lo’o aumau i Amerika ia latou siva po’o tausala mo tama ta’alo taitoatasi. I le fa’aiu ai o lea po o le Aso Sa i Amerika, na foa’i ai loa e tagata lagolago uma lava Samoa i totonu o le Setete o Amerika se siaki tupe mo le Manu Samoa ta’ito’afitu lava ia e tusa lea male $40,000 Amerika. O le susuga i le faia’oga ulu ia Muliagatele Brian Lima sa ia molimoli ina le agaga fa’afetai e fai lea ma sui o le pulega ma le Manu Samoa taitoafitu e fa’afetaia le ma’au o tamalii a Samoa ona o le fa’aeaea i lana ‘au aemaise o le alolofa i alo ma fanau o Samoa. I le mae’a ai o le taamilosaga lenei a le ta’ito’afitu na fa’ai’u i Los Angeles, ua molimauina e le lalolagi ma Samoa le si’itia maualuga o le tulaga a le Manu Samoa. E maea le ta’amilosaga o le tausaga nei 2022 ua fa’atulaga mai nei Samoa i le tulaga 9 ae i le mae’a ai o le ta’amilosaga i Amerika na fa’atulaga mai ai ile tulaga 4.

  • 192 tausaga ole taeao ‘Mataniu Feagai ma le Ata’ ma le taunu’u o le talalelei i Samoa.

    24 Aukuso 2022 O le Aso Lulu 24 o Aukuso 2022 ua faia ai se sauniga tele lava i le afio’aga o Sapapali’i Savai’i e fa’amanatu ai le atoaga o le 192 tausaga talu ona taunu’u ma i Samoa le fa’akerisiano ina ua taunu’u ni misionare i le afio’aga o Sapapali’i. O lenei sauniga ua patipatia ai e le afioaga o Sapapali’i aemaise o Samoa atoa le taunu'u mai o le fa’akerisiano i le atunu’u ma maua ai e Samoa le sa’olotoga mai i le to’ilalo o faiga fa’apaupau ma le pogisa i ona po. O se taeao fo’i e le mafai ona galo aua o le ulua’i taeao lava lenei o le talalelei i Samoa o le taeao lea o Mataniu Feagai ma le Ata. O lo’o auai foi ma masi’i le palemene o Samoa i lea sauniga taua, aua a toe to manatu o le taeao lenei na valo’ia e Nafanua na maua ai le Ao o lo tatou malo. E fa’amanatu le 192 tausaga o le taunu’u mai o le talalelei i Samoa i le afio’aga o Sapapalii o lo’o tautua ai le susuga i le fa’afeagaiga ia Rev Esera Esera ma le faletua ia Tamara Ola Esera mai i afio’aga o Lauli’i ma Luatuanu’u, sa amata galue mai i laua i le tausaga e 1997. O nisi o Misionare ma faifeau sa o latou tautuaina le Ekalesia i Sapapalii mai lava i lona ulua’i taimi e aofia ai Misionare ‘ALE, Misionare MARIOTA, Misionare PALATE, Misionare PALAKOTI, Faife’au Tahiti e Toa’lua, Faife’au Rarotoga o TEKOLI, Petaia mai Falealupo, AKAPO mai Tafua, Reopoamo mai Matautu, Fanuelu mai Falelatai, Uili mai Lalomalava, Faimalo mai Iva, Raeli mai Tafua, Filipo mai Safotulafai, Iosefa mai Fatausi, FOUNUKU, Ekeroma mai Vaimoso i Faleata ilea so 15 Me 1947 se’ia o’o ina tu’umalo i le aso 22 Oketopa 1961, Isa’ako Tuia mai Vailoa Faleata ilea so 22 Fepuari 1962 se’ia tuumalo ile aso 11 Fepuari 1996. Talafaasolopito. O le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano a Samoa (E.F.K.S) na amata mai ina ua taunu’u mai i le 1830 o misionare na malaga mai i Lonetona o se fa’alapotopotoga fa’amisionare ua ta’ua o le London Missionary Society (LMS), fa’atasi ai ma faiaoga misionare mai Tahiti ma le Atu Kuki ma se ulugalii Samoa mai Tonga. Na taunu’u mai misionare LMS i le taimi o vevela fe’ese’esea’iga ma vavatau matai o le atunuu. Ona o le vaivai i le sauā ma le fa’amasa’a toto, sa latou talia fiafia ai loa misionare na aga’i mai ma le latou savali o le filemu. Na talia e le ali'i sili o Malietoa Vainu'upo le fa'akerisiano i le tausaga lava lea 1830. O ona aiga na mulimuli atu loa lava i lena mea. E fa’apena foi Tui-Manu’a, le Ali’i Sili o Manu’a, sa ia taliaina foi le sui o le LMS. I le 1839, iva tausaga talu ona taunu’u le LMS, na tuua ai e uluai misionare Samoa e toasefululua mo le galuega fa’amisiona i Melanesia. Talu mai lena taimi, sa fa'aauau pea ona ave e tagata Samoa le feau o le talalelei i isi atumotu o le Pasefika, e pei o Papua Niu Kini, Vanuatu, Kiripati, Tuvalu, Niue, Tokelau, Niu Kaletonia, Rotuma, Solomona, Wallis ma Futuna. O le toatele o nei uluai misionare Samoa e lei toe foi mai i aiga. E o’o ane i le vaitau o le 1980 ua mafai ai ona maua misionare Samoa i Aferika, o lo’o talaʻi atu le tala lelei i magaala o Lonetona, ma nu’u maotua o Jamaica. Fa’atuina o le kolisi fa’afaifeau EFKS. PC: Malua Theological College (Old Building 1910). FB South SeaS Christian Ministries. Mai i le taimi na taunu’u ma taliaina ai e Malietoa Vainuupo i le nu’u o Sapapali’i le talalelei na amata mai ai loa galuega tala’i mo le taumafaiga ina ia a’oa’o tagata Samoa uma i le amio fa’akerisiano, o le saua’iga lava lena seia o’o lava ina ua fa’atu le ulua’i Kolisi Fa’afaife’au a Malua. O le Kolisi Faafaifeau a Malua na faavaeina i le 1844, o lona sini autu o le aoaoina o fanau aoga i totonu o le atunuu ina ia maua e nu’u taitasi o Samoa se Faifeau a’oa’oina i mataupu silisili e avea ma taitai fa’aleagaga. E o’o ane i le faaiʻuga o le senituri lona 19, ua aliaʻe mai se faiga fa’avae o le fa'ata'ita'i i le fa'alapotopotoga fa'avae a nu'u Samoa aemaise o le fa'atauaina o le olaga fa'a-Samoa. E tutusa lava le faatinoga o galuega a le ekalesia e pei nuu, lea e lima vaega autu – matai (alii), taitoalua o matai, aumaga po’o ali’i e le’i faaipoipo, aualuma tamaitai e lei faaipoipo, ma tamaiti – e tofu lava ma a latou matafaioi mo le tagata lava ia. O le aulotu a le nuu o se iunite faavae lea o le EFKS ma o le faifeau o le taitai faaleagaga. O le taulaiga a le Ekalesia. London Missionary Society, Samoa, 1949 O le avatau a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano a Samoa i le vaitaimi o a latou tala'iga sa latou taumafai e momoli le fe’au fa’atala’i e uiga ile "fa'aolataga lautele o tagata". O lenei vaaiga sa fa’avae i le malamalama o le ekalesia i le pule silisili ese a le Atua. Na vaaia ai le fa’amoemoega paia o le togiola e le gata i tulaga o tagata taitoatasi ae fa’apea foi i tulaga tu’ufaatasi, agafeso’otai ma fa’aupufai. O le fa’atuatuaga fa’atoa maua sa taulai atu i le suiga o le olaga ma le sosaiete. O lo’o tumau pea lenei talatu’u o se fa’aosofiaga i le fa’amoemoe o le atunu’u atoa ai ma le naunauta’iga a le ekalesia e to’aga i taumafaiga fa’ale-aga feso’otai.O lenei taumafaiga fa’ale-agafesootai o lo’o fa’aalia i le tulaga o le a’oa’oina o fanau a Samoa. O lo'o fa'atumauina e le EFKS le taula'i malosi i le tāua o a'oa'oga. E lima a'oga maualuluga a le ekalesia, a'oga maualuga a teine, a'oga faiva alofilima ma le tasi le kolisi fa’afaifeau. O so’otaga a le E.F.K.S ma isi ekalesia. Talu mai le afa lona lua o le seneturi lona 20, o lo'o fa'aauau pea ona fausia e le ekalesia lenei Fa’apotopotoga Kerisiano i Samoa so'otaga fa'alelotu ma isi Ekalesia i totonu o le atunu'u, fa'aitulagi ma fa'ava-o-malo. Ua avea ma ekalesia fa’avaomalo e valu itumalo (pulega ma matagaluega) i fafo atu o Samoa: 1- Amerika, 1-Hawaii, 3-Ausetalia ma le 3-Niu Sila. E tasi le aulotu i Fiti ma Amerika Samoa. I le setete Tuto'atasi o Samoa e silia ma le 70,000 le aofa'i o sui auai o le EFKS. I Amerika Samoa, e silia ma le 39,000 tagata o le Ekalesia o lo’o iai. E tusa ma le afa o le faitau aofa'i o tagata Samoa o lo'o aumau i fafo. Ina ua tu’ufa’atasia e le London Missionary Society ma isi fa’alapotopotoga fa’amisiona ina ia fausia le Council for World Mission (CWM) i le 1977, na avea foi le EFKS ma vaega o lenei taumafaiga fa’amisionare i le lalolagi atoa. O se fevaevaeaiga fa’ale-ekalesia na tulai mai i totonu o le ekalesia Samoa i le tausaga e 1980, lea na aveese ai e le itumalo o Amerika Samoa le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Amerika Samoa (CCCAS). Na avea le CCCAS ma sui o le CWM i le 1994. Tusi Paia I totonu o uluai tausaga o le galuega fa’amisionare a le Ekalesia, na fausia ai e misionare LMS se alafapeta Samoa ma tu’u le gagana i se faiga tusitusia. O le fa’atuina o le uluai fale lomitusi i Samoa (1839), o se fa’ailoga lea o le ma’elega o misionare e aumaia tagata ia malamalama i le talalelei e ala i upu tusitusia. O misionare a le London Missionary Society, sa galulue faatasi ma failauga Samoa iloga ma atamamai i le gagana a le atunuu, na fa’aliliuina le Tusi Paia Kerisiano i le gagana Samoa, ma o lo’o faaaogāina pea i aso nei le fa’aliliuga lenei o le Tusi Paia, “O le Tusi Pa‘ia”. E maua ai se fa'avae taua i le fa'afilosofia o le fa'aaogaina o le gagana Samoa. E o’o atu i le 1855 ua maea le fa’aliliuga o le Tusi Paia i le gagana Samoa. O le 1886 lomiga na iai le Tusi Paia Samoa na lomia e le LMS i Lonetona. O lenei lomiga na fa’aaoga ai numera Roma ma le upu, "Ieova", po o Ieova, e faasino i le Alii i tusitusiga uma o le Feagaiga Tuai. O lenei lomiga o lo'o fa'aaogaina lautele i isi fa'apotopotoga Kerisiano o lo'o fa'aogaina le gagana Samoa. I le 1839, na fa’alauiloa ai e misionare LMS se tusi talaaga fa’alemasina, Sulu Samoa . O lo'o fa'aauau pea ona lolomi e le EFKS ma tu'uina atu lomiga fa'ainitaneti. Na fa’avaeina e le London Missionary Society se masini lomitusi (muamua i le nu’u o Falelatai, toe si'i atu i Leulumoega ma mulimuli ane siitia atu a latou galuega lomitusi i Malua). I le 1844 na fa’atuina ai se Kolisi fa’afaifeau i Malua, e le gata o le nofoaga mo le Kolisi, ae o lo’o fa’aauau pea ona avea Malua ma nofoaga autu o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa; ma ona ofisa autu i le taulaga tele o Apia, Samoa. O le Ekalesia Fa'apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa (CCCAS) o lo'o iai lona laumua ma le a'oa'oga fa'afaifeau i le lotoa o Kanana Fou (Kanana Fou) i le motu o Tutuila i le teritori o Amerika Samoa. O nisi ia o ata mai le fa'amoemoe analeilla.

  • Silia ma le 100 tagata fa’amauina i mata’upu o fa’ao’ogalima matagā.

    23 Aukuso 2022 E silia ma le 100 ni tagata ua fa’amauina ma resitaraina o latou suafa i mata’upu i fa’ao’ogalima mataga i ni isi e aofia ai mase tama’ita’i e to’atasi. I le lima (5) talu ai na fa’atuina ai e le malo o Samoa se ofisa e resitaraina ai i latou e faia nei ituaiga o sauaga i totonu o Samoa. O le fa’amoemoe autu lava o lenei vaega ina ia puipuia mai fanau tamaita’i ma tina o Samoa mai ini sauaga fai fa’amalosi po’o fa’ao’ogalima matagā. Mo le silafia o nei fa’ao’ogalima ua le gata ina fa’atinoina i latou o lo’o i Samoa ae ua fa’atinoina e ni isi o tagata Samoa o lo’o nonofo i atunu’u i fafo ma o’o ai ina toe fa’afoi ma i Samoa. Ua maitauina le fa’atupula’ia pea o nei faiga ma sauaga e a’afia ai tina ma tama’ita’i i Samoa, o le ala lea ua matua fa’amalosia ai lava le faia o fa’amaumauga nei i le ofisa e resitara ma fa’amauina ai i latou ua fa’amautinoa mai e le tulafono po’o le fa’amasinoga o latou moliaga ona o le fa’ao’olima mataga i fanau teine ma tinā. O mata’upu e tau atu i le fa’amasinoga a Samoa e a’afia ai tama’ita’i e muamua ona tau atu i nisi o fa’alapotopotoga e pei o le To’omaga mo E puapuagatia ona fa’aulu atu lea aga’i i le fa’amasinoga, o nisi o fanau tama’ita’i na a’afia i nei ituaiga o Sauaga ua mafai ona malu i lenei fa’alapotopotoga. O nei taumafaiga uma olo’o galulue ai ni isi o itu tino a le malo e pei o le Matagaluega o Tina ma Tama’ita’i atina’e o Nuu ma Agafeso’ota’i, Matagaluega o Leoleo, Matagaluega o Fa’amasinoga aemaise o ni isi o fa’alapototpotoga o lo’o faatinoina ina galuega lavea’i mo e ua sauaina ma puapuagatia ona o fa’aogalima ma sauaga mataga. E le gata i lena o lo’o tele fo’i le sao o pulega a ali’i ma faipule ma le saofa’iga a tina ma tamaita’i i afioaga ma itumalo ina ia mautinoa o lo’o malu alo teine ma tina uma o Samoa ma i nei faiga ua le malu ai i latou nei.

  • E le’o toe gafatia le tasi o le ‘ofu mafanafana mo ē o lo’o nonofo i Afiamalu.

    23 Aukuso 2022 Ua molimau mai nisi ole atunu’u o lo’o alala ma nonofo i le itu i Sisifo o Upolu i le nu’u o Afiamalu i le tulaga ma’ati’ati ua iai le mālūlū o taimi o le po ae ua o’o fo’i i lea o e fa’alogoina lava le malulu pe’a o’o ina agiagi mai le savili. “O le mea ua iai nei uta i Afiamalu ua le’o toe gafatia lava ese ofu mafanafana se tasi pe’a o’o ile po” . o nisi nei o molimau fa’aalia i tagata o le atunu’u o lo’o nonofo i lea vaega o Samoa. O le vaega lenei o Upolu o lona lava tau e mālū ‘ona e fai sina maualuga o lona tulaga ae peita’i e seasea ona o’o i se tulaga e matua mana’omia ai lava ni ofu mafanafana. O le le vevela lava fa’amauina o le nofoaga lenei e pei ona masani ai e tusa ma le 23 tikelī i le fua vevela fa’avā’ai tau ae i le fua vā’ai tau a le Ofisa ole Va’ai tau i Mulinu’u i le tolu aso ua tuana’i ua fa’amauina ai le o’o mai o le malulu olea nofoaga i le 11 tikelī. Peita’i e le na’o pau ai lea ole vaega o Samoa o lo’o maitauina i masina fua vevela fa’a va’ai tau Samoa o lo’o ua fa’amauina foi nisi o vaega e pei o Faleolo o lo’o famauina ai le iai o le malulu i le va o le 15 i le 16 tikelī ae o le itu i Sasa’e o Upolu o lo’o iai i le va ole 20 i le 19 tikelī lona malulu. I fa’amatalaga tusia mai i le ofisa o va’ai tau a Samoa o lo’o fa’apea mai ai, o Aukuso o se masina malulu lea i Samoa. O fesuia’iga lava o le tau o lo’o iai nisi o vaega o le atunu’u i le pole i Matu i lenei taimi i tau malulu(winter) o le tasi lea o mafuaaga masani o fesuia’iga o le vevela ma le malulu i Samoa ma ni isi fo’i o atumotu o le pasefika. PULETINI O FA’AMATALAGA O MAFUI’E E AFUA MAI I MAUGA MU I MANU’A. O lo’o aumai fo’i e le ofisa o va’ai tau fautuaga ona o nisi o Mauga mu olo’o a’afia ai le motu o Manu’a e pei ona fa’amauina e 24 ni mafui’e laiti ile va ole 2.0 agai ile 3.8 le malolosi ile masini fua mafui’e olo’o fa’amauina mai ile mamao e tusa male 150 kilomita mai Motu o Tutuila ma Manu’a i Sasa’e ile taimi e 24 itula taluai le loloto e tusa male 10 kilomita. O lo’a faamauina e le ofisa o vaai tau a Samoa, e leai se sunami mai nei mafui’e, peita’i o lo’o mata’ituina pea le ono tula’i mai ose mauga mu po’o se sunami mai Manu’a.

  • Fa’atau e le Pacific Ezy Money toniga lakapi mo Safotu ma Tepatasi.

    23 Aukuso 2022 E $24,000 le tau aofa’i o le seleni na fa’atupeina ai e le Kamupani tala tupe a le Paciic Ezy Money ia se toniga ta’alo lakapi mo au lakapi a le afio’aga o Safotu i Savaii ma le au lakapi a le Tepatasi mai i Aleipata. O le aso Gafua 22 o Aukuso na faia ai se sauniga pu’upu’u i le faletalimalo a le Taumeasina Island Resort e tufatufaina ai toniga o ‘aulakapi nei e lua. Na ‘auai le pulega o le faletupe o le Pacific Ezy Money Transfer, e pei o le Pule Sili le susuga ia Jeff Mahoney, o le pule o le faletupe i Samoa nei le afioga ia Magele Ah Kau aemaise o sui o pulega o ‘au lakapi e lua ma i Safotu ma le Tepatasi. O le sauniga lotu na ta’ita’ia e le susuga i le Patele i se tatalo pu’upu’u mase upu fa’amalosi, ona maua lea o le avanoa e saunoa ai le Pule Sili ia Jeff Mahoney e tusa ai ma le faamoemoe o lenei fesoasoani mai i le Kamupani o le Pacific Ezy. Na saunoa le susuga i le ali’i pule ia Jeff, o se fa’amanuiaga mo le Pacific Ezy Money o le mafai lea ona fesoasoani ma lagolagoina o taumafaiga a tama fanau a Samoa e tauala atu lea i le taaloga o le lakapi. E fiafia lava le Pacific Ezy e lagolagoina ia atina’e o taaloga i Samoa aemaise lava o ta’aloga lenei o le lakapi. O vaega o le foa’i lenei, e aofia ai ofu ta’alo uma mo ‘au e lua, e aofia ai ma ofu mo taimi o toleniga ( Training uniforms ) aemaise o toniga mo pulega o ‘au lakapi nei. O le ‘au lakapi a Safotu ua leva ona lagolagoina e le Pacific Ezy ae mo le ‘au lakapi a le Tepatasi o se taimi muamua lenei mai i lona fa’avaeina fa’atoa maua ai lea o se kamupani e lagolagoina le ‘au. O se fiafiaga fo’i lea na fa’alia e le susuga ia Pulemagafa ole ‘au a le Tepatasi, na ia fa’afetai ai ma vi’ia le tautua a le Pacific Ezy i lona sao taua ma tele o lo’o faatino i Samoa i ona atina’e ese’ese aemaise lava o lona taumafaiga ina ia mafai ona lagolago ma fesoasoani i le tau atina’eina o ta’aloga po’o taleni o tama fanau a le atunuu. ‘O le taula’i ma le silasila mamao a le pule sili ma le pulega a le Pacific Ezy Money ina ia fa’aauau pea lenei galuega fesoasoani mo le lagolagoina lea o alo ma fanau o Samoa i tulaga o ta’aloga. O le tamaitai faipule o le Itumalo o Gagaifomauga 1 ia Faimalotoa Kika Stowers sa fai ma sui o Safotu e na te taliaina le toniga mo le au lakapi ale afio’aga. Pacific Ezy Money Transfer O le Pacific Ezy Money Transfer o se fale lafo ma tala tupe i Samoa, o se ‘au’aunaga ua fa’afaigofie ai ona lafo seleni i atunu’u i fafo po’o le lafo mai ai fo’i o seleni mai fafo i tagata o lo’o i Samoa. O le auaunaga fo’i e mafai ona fa’aliliuina seleni mai isi atunu’u ise tau maualalo. O le Pacific Ezy Money Transfer na ‘amata mai lava ise ‘amataga maualalo e ni isi o tamāli’i Samoa lava ile tausaga e 2005 ma ‘ua mafai ona iai isi ona lālā po’o ofisa i Niu Sila ma Ausetalia.

  • Maliu se tina Samoa sa auai i galuega fa’avaitaimi i Ausetalia.

    19 Aukuso 2022 Ua fa’amaonia mai e le ali’i Minisita o Pisinisi Alamanuia ma Leipa ia Leatinuu Wayne So’oialo ia se fa’alavelave na tula’i ma i totonu o Ausetalia ma maliu ai se tina sa malaga atu i luga o galuega fa’avaitaimi. O le fa’alavelave na tula’i mai i le Aso Sa 14 o Aukuso 2022 i le laumua Purisipeni (Brisbane) i Ausetalia ina ua taumafai se tasi o alii sa fa’afoeina le ta’avale e mimilo tu (U-TURN) lana ta’avale i se tasi o auala ta’avale (motorway) i lea vaega o Ausetalia ma na agai atu le isi ta’avale ma suki lea na tula’i mai ai loa lenei fa’alavelave mata’utia. E le fou ai nei fa’alavelave e a’afia ai soifua o i latou o lo’o agai atu i galuega fa’avaitaimi, o nisi foi fa’alavelave fa’apenei sa tula’i ma i nisi o tausaga na lavea ai foi se ta’avale i Ausetalia ma maliliu ai fo’i nisi o i latou na malaga atu mo ia galuega fa’avaitaimi. O lo’o galulue pea le matagaluega o Pisinisi ma le faigamalo ina ia teuteu nisi o vaega ia mata’ituina ai nei avanoa ona o le tulaga o lo’o tula’i mai ai pea nisi o fa’afitauli i tagata Samoa o lo’o maua nei avanoa. I le feiloa’iga a le Palemia o Samoa ma le Minisita o le vai i fafo ma taga Pasefika i Ausetali i lana malaga mai i le masina o Iulai na talanoaina ai fo’i se fa’amoemoe o le malo o Ausetalia, i le fa’aono mafai lea ona maua avanoa o tagata faigaluega i galuega fa’avaitaimi e auina atu ai o latou ‘aiga ma fanau i le taimi o nei galuega. E o’o mai i le taimi nei olo’o talia lava lena tulaga ma lena folafolaga pe afai lena e pasia e le malo tele o Ausetalia. E avea fo’i lenei taimi e momoli atu ai fa’amaisega ma fa’amafanafanaga i aiga o le tina ua toesea ona o fa’alavelave tutupu fa’afuase’i.

  • Koneseti a le Punialava’a i Samoa mo le 60 tausaga o le tutoatasi.

    18 Aukuso 2022 Ua fa’alauiloa nei e le faletalimalo o le Lava Hotel i Sogi le koneseti tele o le’a fa’atinoina nei a le Punialava’a i lona faletalimalo i le masina o Setema o le tausaga nei 2022. O lenei koneseti o se vaega o le fa’amanatuina o le atoaga lava o le 60 tausaga o Samoa aemaise fo’i o le fa’alauiloaina atili o le atunu’u ina ua toe tatala ai ana faigamalaga fa’avaomalo. O le fa’amoemoe a le Punialava’a ma lenei koneseti tele, o le toe tata’i mai lea o agaga ma loto o tagata Samoa ina ia toe malaga mai i le atunu’u, aemaise o turisi, o uo ma ‘aiga ina ia fa’amanatu fa’atasi le Lalelei o Samoa ma lona lanulau’ava. O le fa’amoemoe ole Koneseti lenei o le’a maua ai fo’i ma le avanoa e faalauiloa ai ma tatala ai se tasi o ana Feti’i o Fatuga ua fa’aigoina o le ‘Tagi le atunu’u pele’ olo’o fa’amatalaina ai le malaga fita a Samoa mai i le amataga se’ia o’o lava ina maua lona tuto’atasi i le tausaga e 1962. E le tau toe fa’ailoa le sao o le Punialava’a i le atunu’u aemaise o le taleni musika i le Pasefika ma le lalolagi atoa ma o le Koneseti tele lenei ole’a maua fo’i ma le avanoa e malaga mai ai ma nisi o iai taleni o le fatupese ma le musika aemaise o alo ma fanau pepese i nei lava i Samoa. O le aso 3 o Setema 2022 e faia ai lenei Koneseti tele i le LAVA Hotel i le fa’apa’aga ma le Ofisa o Tagata Maimoa mai Fafo(Samoa Tourism Authority). Saunoa le afioga ia Pepe Christian Fruen, o nei fa’amoemoe ua ose fesoasoani lea i le toe fa’afo’i mai o tagata ma turisi i Samoa e maimoa ma tafafao i lona aulelei ae ua o se avanoa e taua foi mo i latou o tagata Samoa o lo’o ua umi se taimi o valavala ai ma ‘aiga i inei ona o faiga a le fa’ama’i faigata o le Koviti 19.

  • Save’u e le “Social Media” le filemu o Samoa o lea lava e fīlemū!

    18 Aukuso 2022 Faimai le tala fa’ale tusi pa’ia, sa leai se talitonu o se tasi o so’o o Iesu le ali’i o Toma ina ua maua le tala ua toetu Iesu mai ile oti. Peita’i ina a’o talatalanoa Toma lea e lē talitonu i le tala o Iesū ua toe tu manumalo mai i le tu’ugamau, na fa’ate’ia i le 4le tu atu o Iesū i le fale, na fetalai iai le alii fa’aola ia Toma ina ia tago atu i ona lima ma lona itū, i vaega o le tino na tutu’i i fao ma tui i le tao. O inā na talitonu ai loa Toma ina ua va’ai ma tago atu i ‘a’ao o Iesu. ‘Ae o le nei fo’i soifuaga ma suiga fa’aonaponei, e fa’amanatu atu pea; e le’o mea uma ua e va’ai iai i le facebook e fa’amaonia ma sa’o uma. Ua mafua lenei fa’asoa ona o lo’o sāua pea i taliga ma le fa’alogo tala fe’avea’i i upega o feso’ota’iga; O SAMOA O LO’O VEVESI. O le mea moni lava i le taimi nei e leai lava se mea o gāsē i le tatou atunu’u aemaise o le faigamalo ua tula’i mai nei i le foe o Samoa mo lenei paea’iga. O le malosi o le uaea moso’oi o upega o feso’ota’iga fa’aonaponei ua mafua ai lava ona tulai mai ni fe’ese’esea’iga i va o tatou tagata aemaise o ta’ita’i. E iai le tala ua masani ai, e ‘ese le MAITAU ‘ese fo’i le MOLIMAU . O le maitau e mafai ona sa’o mea i le va’ai e mafai ai fo’i ona sese ae o le MOLIMAU o lona uiga o lea ua e va’ai tino iai, ua ‘e auai iai i lea nofoaga o lo’o tupu ai se mea. E malosi atu le molimau i nai lo’o le maitau, ese le maitau mai fafo ma lau faitau mai ae afai ae ete tu tonu lava i le nofoga olo’o tupu ai se mea ona fa’ato’a mafai lea ona silafia le mea moni ma le mea e leai ma se moni. Ina ua vevela fa’alauiloa mo le faigapalota 2021 a le atunu’u, o le vaitaimi tonu lea na amata ai ona malosi le fa’aogaina o le facebook e fai ma auala e tagata lagolago e fa’ailoa ai sona tete’e i se tagata aemaise oni tamalii ua fa’amoemoe e tauva mo le faigapalota. Ua molimauina lena tulaga, ua faaaoga le facebook e fa’asagatau iai ise isi tagata lagolago, ua vevesi ‘aiga, ua fa’avevesi mafutaga fa’ale-uo, o mafutaga i falefaigaluega aemaise o vevesiga fa’avaega fa’aupufai. Fa’apu’upu’u le fa’asoa, ina ua tatala femalagaiga ni isi na malaga mai e asia Samoa, o i latou nei sa talitonuina ni mea ua latou maua it ala faitatala a le facebook ae ina ua tulaueleele i Samoa. Na tautino ai loa le solo a le tamaloa, “Sole na faimai foi lea vevesi Samoa, a’o lea e filemu a ona ta’ita’i ma le faigamalo”. E fa’apena le olaga ua iai le vaitau lenei ma le meleniuma fou, ua amata ona pulea mai e le malosi o upega o feso’ota’iga fa’aonaponei talitonuga o tagata o le lalolagi. O le mea mautinoa ua fa’avevesi e le facebook tagata lagolago ae o lo’o filemu lava o tatou ta’ita’i. O le fautuaga a le fa’asoa, e taua ona e malaga ma i lo ta’ua tofi ina ia mafai ona auai ma lotolotoi i le nofoaga o lo’o fai ai tonu asi o taua atunu’u. O le tatalo a le fa’asoa, ia o tatou tapua’ia faiva o ta’ita’i ae ‘aua tatou te fa’avevesia o latou mafaufau. Faimai na fa’ato’a talitonu lava Toma ina ua va’ai! Manuia lau fa’asoa Samoa.

  • Win a return trip to Samoa with Bluwave

    From 1 August the borders with Samoa are wide open! blu tv is so excited about this, it wants you to come over and join the fun. Better still, blu tv is giving away 2 return tickets to travel to Samoa to share in the excitement and give you your own tropical adventure (T & C's apply) From next Monday blu tv / Bluwave will be providing daily coverage as media crews cruise the "Beautiful Samoa". Follow us first hand around Upolu visiting the cultural landmarks such as the Robert Louis Stevenson Museum, spectacular waterfalls and sandy beaches. See displays of making the umu and traditional handicrafts. If that's not enough we will also travel by ferry across to the big island of Savaii to the Taga blow holes, the lava fields and the unspoilt beauty of the rainforest. Throughout we will be indulging in the finest local cuisine and meeting many locals who can't wait to welcome you and share their paradise. How to enter What's on offer? A free return trip from New Zealand to Samoa for September, so how does one take part and have a chance to win? Simple, just watch the BluTV Tautai Ae show that airs from Monday to Friday from 5 pm to 7 pm NZT.Watch for specific locations, foods, and accommodations that Tautai A'e Anchor, Asiata Pio Vaoliko or Bluwave Samoa, journalist Vaai Nah Folasa will be eating, drinking, staying or travelling in. Terms and Conditions below: To Enter Follow and like Bluwave or Blu TV on Facebook. Watch the show from Monday 1st - 5th August 2022 for competition details. Submit winning answers by Sunday 7th to BluTV via Direct message your answers with your full name, phone number and email address. All correct answers will go into a draw. Submissions end at 11:00 pm on the 7th of July. Terms and conditions Competition is only valid for New Zealand viewers. BluTV books winners' flights during September 2022. Any entries submitted after 11:00 pm on the 7th of July 2022 will not be eligible. One winner is to be announced Thursday 11th of August, 2022. The name of winner must match the Valid Passport; incorrect name won't be accepted. Phone number, email address and phone number must be valid with every competition entry. Airline ticket is non-transferrable and cannot be negotiated for cash.

  • Fa’amaonia Ofisa Sili fou e toalua mo nisi o matagaluega.

    27 Iulai 2022 Ua fa’amaonia mai nei e le tama’ita’i Palemia o Samoa nisi o tofiga o fa’auluulu o nisi o matagaluega a le malo i le feiloaiga ma le au tusitala le Aso Lua 26 Iulai 2022. O nei tofiga o le Matagaluega o Turisi ua tofia ai nei Pativaine Petaia Tevita, o le susuga ia Pativaine ua leva ona tautua ma faigaluega i le Ofisa o Turisi ma sa avea o ia ma pule o le vaega o Tupe. O le afioga ia Pativaine ua sui tulaga nei ile sa avea ma ofisa Sili o Pulega le susuga ia Suifua Fa’amatuaina. O le afioga ia Pativaine o lo’o ia ūmiaina ni fa’ailoga maualuluga o le Master in Business Administration, Bachelor Business ma le fa’ailoga i le Bachelor of Accounting. O Pativaine ua 17 tausaga o galue ai mo le vaega faa ofisa Sinia a le Ofisa o Turisi ma sa avea foi ma Ofisa Sili Lagolago a le Ofisa o tagata maimoa mai Fafo (S.T.A) O le isi tofiga o le Ofisa Sili o le matagaluega o Feso’otaiga, ua filifilia ai nei le afioga ia Lefaoalii Unutoa Auelua, o le afioga ia Lefaoalii sa vaea fo’i ma Ofisa sili o le ofisa o le Pule Faatonu i nai tausaga ua tuana’i, ma e le fou ia te ia lenei tofiga i le malo o Samoa. Ua silia ma le 20 tausaga o le poto ma le tomai o le afioga ia Auelua i le galuega faa inisinia i tulaga eseese e pei o fa’asalalauga, Feso’otaiga ma tulaga tau i ava malosi. O lo’o ia umia faailoga o le Bachelor of Engineering(Electronics) mai ile Iunivesite o RMIT Melepone Ausetalia, ma le Master of Engineering mai i le le Iunivesite o Kuiniselani Ausetalia.

  • Fa’amuta fa’asalalauga o fa’alavelave tutupu fa’afuase’i.

    27 Iulai 2022 Ua fa’ailoa nei e le afioga i le Tamaitai Palemia o le malo tuto’atasi o Samoa Hon Fiame Naomi Mata’afa le aga’i ese ai nei o Samoa ma i fa’asalalauga o fa’alavelave tutupu fa’afuase’i ma na amata mai le Aso Lua 26 Iulai 2022 se’ia aga’i atu ai i le lumana’i. Ua atoa nei le 3 o tausaga talu ona feagai pea le atunu’u ma nei fa’asalalauga o fa’alavelave tutupu fa’afuase’i. Na momoli le fa’afetai a le afioga i le tama’ita’i Palemia i le atunuu atoa ona o le lagolago i puipuiga aemaise o le onosa’ia o vavao sa iai Samoa talu ona amata mai le Koviti 19. E le gata i lena ae sa o’o fo’i le fa’afetai a lana afioga i le tapuaiga a le afioga i le Ao Mamalu o le Malo o Samoa, o le aufaigaluega a le Atua i fa’afeagaiga ona o le latou galuega o le tatalo mo se saogalemu o Samoa. Na fa’apitoa le fa’afetai a le Palemia i le aufaigaluega mua’au e pei o ali’i ma tama’ita’i foma’i, tausi soifua, ofisa o leoleo, fuimu ma i latou uma sa feagai ma le mataituina o le puipuiga o Samoa aemaise ai o le Komiti mo Fa’alavelave tutupu fa’afuase’i. Ua iai nei le fa’amoemoe ua toe fo’i ai nei Samoa i le tulaga masani, e pei o feoaiga o va’alele ma fa’atautaiga o pisinisi ma galuega eseese a le malo. O lenei fa’amoemoe o se vaega ta’imua lea mo le aga’i atu o Samoa e toe tatala ana tua’oi fa’avaomalo i le aso 1 o Aukuso 2022.

  • Amata mea Palauli 1 i le fa’aaliga o le ‘Ulua’i Seleselega.’

    25 Iulai 2022 O le vaiaso ua tuana’i na fa’ataunuuina ai le fa’aaliga tele a le ‘au faifa’ato’aga i le itumalo fa’apaliota o Palauli numera 1. O le fa’aaliga lenei le ua fa’aigoaina o le Ulua’i Seleselega, o se avanoa lea ua mafai ai e au faifa’atoaga, failafumanu ma faifaiva ona fa’aali a latou seleselega mai i atina’e ese’ese. O le fa’aaliga lea sa fa’aigoaina ole TALOMUA aepeita’i ile tulai mai o le faigamalo fou, na manatu ai o le’a sui le igoa o lea fa’aaliga i le Ulua’i Seleselega. I le manatu o ulua’i fua uma lava o fa’atoaga ma lafumanu o le’a mafai ona aumai uma i le taimi lea o le fa’aaliga tele. E ono (6) ia nu’u i totonu o le itumalo lenei e aofia ai Taga, Si’utu, Sala’ilua, Satuiatua, Foailuga ma Foailalo. O le tofi o le Itumalo o ia fo’i ole Minisita o Tupe le afioga ia Mulipola Anarosa Ale Molio’o sa fai ma sui o le itumalo e molimoli le agaga o le fa’afetai ile faigamalo ona o le nei fa’ama’ite taua ua mafai ai ona maua avanoa o itumalo taitasi ma nu’u uma o Samoa e fa’aali ai seleselega o galuega ma atina’e olo’o gafataulima ma tagata fai lafumanu, faifa’ato’aga male aufai faiva. O le agaga maualuga o le nei fa’ama’ite e pei ona saunoa le Minisita o Fa’ato’aga ma Faigafaiva ia Laaulialemalietoa Polata’ivao Fosi, ina ia maua le fesoasoani mo tagata ‘uma, ia ‘aua ne’i fa’apito manu ia tasi i nu’u tu-taulaga ae ia maua uma e tagata o Samoa le avanoa e mafai ona fa’ailoa ai o latou faiva alofilima. E le gata ina ia fa’ailoa le fa’aaliga o seleselega nei ae o se avanoa ia mafai ona maua ai fa’amanuiaga a afioaga ma ‘aiga e ala i tupe maua. O le talitonuga maualuga ale Minisita o Fa’atoaga ma Faigafaiva ina ia mau le atunu’u ma ia maua pea tamaoaiga mai i laufanua ma ele’ele o Samoa. O lenei fa’amoemoe a le itumalo o Palauli numera 1 na auai ai le Komesina Maualuga o Ausetalia, o se tasi lea o atunu’u o lo’o lagolago malosi i le faamoemoe a le aufaifa’ato’aga a Samoa ma le Matagaluega. E lua aso o le fa’amoemoe , o le aso muamua na faia ai fa’afiafiaga a alo ma fanau a le itumalo ae faaiu ai i lea so lona lua o le fa’aaliga tele o le ULUAI SELESELEGA. O le mae’a o le fa’aaliga a le itumalo, na mafai fo’i ona fa’amatu’u atu e le malo e tauala atu i le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva ia mea faigaluega, o la’au toto aemaise o le 200 faisua mo le itumalo ina ia amata ai a latou fa’asao. PC: Matauaina Isaako and Jordan Kwan

bottom of page